• Ovaj članak još nije preveden

>Početna >Enciklopedija

Objektivi

Autor: Goran Katić

Published on 03.10.2007. 10:43

Objektivi su osnovni optički dio svakog fotoaparata. Glavni zadatak objektiva je propustiti željenu količinu svjetla na film.

Karakteristike objektiva

Žarišna duljina je udaljenost od središta objektiva do oštro ocrtane slike na mutnom staklu, kad je udaljenost postavljena na neizmjerno. Žarišna duljina označava se sa slovom"f".

Svjetlosna jačina objektiva - što je svjetlosna jačina veća, objektiv, pri najvećem mogućem otvoru, može propustiti više svjetla. Svjetlosno jači objektivi dolaze do izražaja kod snimanja u svjetlosno slabijim uvjetima. Što je broj manji, to je objektiv kvalitetniji. Znači objektiv koji ima oznaku 1.4 kvalitetniji je od objektiva s oznakom 2.8. Označava se sa velikim slovom "F".

Razlikujemo tri vrste objektiva po žarišnoj duljini

1. Širokokutni - namijenjeni snimanju širokih kadrova (velike grupe ljudi, tvornice itd).To su objektivi kraćih žarišnih duljina (15-40mm) i velikog vidnog kuta. Na 14mm - 114 stupnjeva dok na 35mm 64 stupnjeva vidnog kuta. Za razliku od teleobjektiva imaju veliku dubinsku oštrinu, ali im je mana veća zakrivljenost linija u kutovima fotografije.

Razlikujemo fish-eye i standardne širokokutne objektive. Fish-eye objektivi su posebni po tome što im je žarišna duljina oko 8mm i ogroman vidni kut - 180 stupnjeva. Što je vidni kut širi, dolazi do sve većih većih distorzija perspektive i odnosa veličine objekata u prostoru. Zbog toga je snimljena fotografija izrazito deformirana - sa ultraširokokutnim objektivima od 8mm dobivate kružnu sliku. Što ste bliže objektu snimanja, to je veća deformacija. Ti su objektivi najviše bili namijenjeni u znanstvene svrhe.

2. Normalni - U analognoj fotografiji, najrašireniji objektiv. Kad bi kupili analogni fotoaparat, uvijek bi s njim dobili i 50mm objektiv. Takvi objektivi imaju vidni kut od 45 stupnjeva, što je nešto više od čovjekovog vidnog kuta. Najkvalitetniji su od ostalih jer imaju najmanje optičkih pogrešaka.

3. Teleobjektivi - namijenjeni snimanju objekata kojima se ne možemo približiti ili snimanju portreta. Glavne karakteristike su duža žarišna duljina objektiva, manji vidni kut i mala dubinska oštrina. Žarišna duljina takvih objektiva je od 70 do 800mm pa i više.

Za snimanje portreta upotrebljavaju se objektivi žarišnih duljina od 70 do 135mm, a za sport minimalno 200-300mm. Što su objektivi veće žarišne duljine (preko 300mm), duži su i teži, a time i nespretniji za rad. Takvim objektivima potrebni su stativi ili monopodi jer je gotovo nemoguće dobiti stabilnu fotografiju iz ruke jer npr. objektiv sigma 800mm teži skoro 5 kg.

Posebni objektivi

1. ZOOM-objektivi - objektivi promjenjive žarišne duljine. Ranije ih fotografi nisu voljeli zbog loše svjetlosne jačine i podosta optičkih pogrešaka (mekana slika). Danas su većinom takve greške uklonjene i takvi su objektivi najprodavaniji. Njihova je prednost jer nude po maloj cijeni sve što fotoamateru i fotografu treba, a to je pokrivenost svih vidnih kutova u jednom objektivu. Koriste ih i u foto novinarstvu jer umanjuju potrebu za mijenjanjem objektiva u važnim situacijama.

Prvi zoom objektiv konstruiran je u Njemačkoj nekoliko godina prije Drugog svjetskog rata, a razvila ga je tvornica Busch, pod nazivom »Busch-Vario-Glaukar«. Bio je ugrađivan u Siemensove 16 mm kamere i imao je dijapazon od 1:3. Nijemci su takav optički sustav nazivali »Gummilinse« - gumena leća.

Objektiv Kilfitt 36–82 mm/2.8 Zoomar predstavljen 1959. godine bio je prvi objektiv "masovne proizvodnje" za 35mm format.

Naziv "zoom" uvezen je iz Amerike.

2. Makro-objektivi - najčešće žarišne duljine 50 i 105mm. Najbolji makro-objektivi su fiksne žarišne duljine i jake svjetlosne jačine (2.8 ili 1.8). Karakteristika im je da mogu snimiti predmet iz velike blizine, npr. Sigma 50/2.8 može izoštriti na 2 cm dok standardni 50 mm objektiv može tek izoštriti na 20cm.

Dodaci za objektive

Sjenila – postavljaju se ispred objektiva. Služe kako bi se prilikom snimanja zaštitili od pada direktnog svjetla u objektiv i time spriječili stvaranje neželjene refleksije. Praktični su i pri snimanju na kiši. Kod izbora sjenila važno je da sjenilo odgovara vidnom kutu objektiva jer će inače osjenčiti rubove fotografije (ako je vidni kut objektiva veći).Točnije imat ćemo snimljeno sjenilo na rubovima fotografije. U današnjim katalozima objektiva točno je precizirano koje sjenilo ide na koji objektiv, tako da će te teško pogriješiti.

Filtri - Fotografski filter je disk od obojenog plastičnog želatina ili obojenog stakla u kućištu. Kućište se stavlja ispred objektiva ili ispred rasvjetnog tijela. Osim što služe korekciji boja i kontrasta na fotografiji. Obavezni su dio zaštite objektiva. Leću objektiva štite od prašine i ogrebotina. Zapamtite lakše je kupiti novi filter od 100 kuna kad se ošteti nego novi objektiv od nekoliko tisuća kuna.

Telekonverteri – je optički sistem koji se postavlja između fotoaparata i objektiva. Povećava žarišnu duljinu objektiva, ali i smanjuje svjetlosnu jakost objektiva. Postoje konverteri sa faktorom 2x i 3x. Kod objektiva 50/1.4 telekonverter će povećati žarišnu duljinu na 100mm ali smanjiti blendu sa 1.4 na 2.8. dok telekonverter smanjuje blendu 1.4 na 5.6 i povećati žarišnu duljinu na 150mm. Telekonverter 2x smanjuje četiri puta, a 3x smanjuje osam puta svjetlosnu jakost objektiva. Telekonverteri se koriste na kvalitetnijim objektivima.

Tablica za lakše snalaženje:

Sa telekonverterom 2x

Sa telekonverterom 3x

Vidi još:

• Fotografski aparati
• Digitalni vs optički zoom
• Filter faktor

• New Image
• Login
• Registracija