- Ovaj članak još nije preveden
Vrhunci fotografije
Autor: Goran Katić
Published on 10.10.2007. 14:41
Od izuma fotografije, ljudi su pokušavali napraviti stvari na nove načine koje ljudsko oko nije moglo zabilježiti: od ubrzavanja vremena do usporavanja da bi vidjeli kako neke stvari funkcioniraju ili da neke predmete koji su presitni ili predaleko učine vidljivima našim očima.
Kao što je ultraljubičasto svjetlo ili putanja metka, pa do insekata. Neminovno nakon izuma i napretka tehnologije( povećanje brzine okidanja, bolji objektivi) fotografija se našla vrlo korisnom u znanosti.
Ali u svemu tome počelo sa okladom između Lelanda Stanforda i Fredricka MacCrellisha koji nije vjerovao da li konj tokom punog galopa diže sve četiri noge u zrak ili jedna ipak ostaje na zemlji. Oklada je iznosila oko $25.000, što je za to vrijeme bilo veliko bogatstvo. Mada nema dokaza da ikad isplaćena. Da bi pobijedio u okladi Stanford se obratio Muybrigdeu, koji je pristao i kasnije organizirao snimanje konjske utrke u Sacramentu.
Uz tadašnje korištenje mokrih ploča, minimalna ekspozicija trajala je nekoliko sekundi, te su ploče bile beskorisne. Prvi testovi su dali loše rezultate,od blijedih i neoštrih fotografija te nemogućnosti da postigne dovoljnu brzinu okidanja. Sve se to događa 1878. godine. Pokusi se nastavljaju 1881. godine kada Muybridge prelazi na suhe želitinske ploče, dovoljno osjetljive da se na njima mogu postići brže ekspozicije.
Oprema se sastojala od 12 do 24 fotoaparata postavljenih u nizu i nasuprot bijelog zida. Bijeli zid je bio osvijetljen od jarkog sunca da dobije dovoljnu blendu za snimanje. Svaka kamera je bila posebno konstruirana tako da je okidač bio povezan sa trakom koja je prelazila preko staze.
Konj je prelaskom polomio trake, te su se okidači aktivirali. Već druga fotografija dokazuje da je Leland Stanford bio u pravu.
Nakon samo deset godina snimljen je prvi fotofiniš.
Uspješnost eksperimenta, naveo je Muybridgea na daljnja istraživanja , te je usavršio brzinu zatvarača i izumio projektor koji je nazvao „Zoogyroscope“, ali u proljeće 1881. god. mijenja naziv u „Zoopraxiscope“, no instrument je bio nepraktičan i nikad nije bio usavršen.
Zbog upornosti pionira fotografije uskoro su izumitelji poput Edisona, Mareya, Friese-Greena i najzaslužnijih braće Lumiére započeli novu eru – kinematografija.
Izvori:
- A Concise history of Photography - Helmut Gernsheim
- Sve o fotografiji i fotografiranju - John Hedgecoe
- Filmska fotografija - Nikola Tanhofer
Zadnji komentari: