Drugi jezici:
- Ovaj članak još nije preveden
Ratna fotografija
Autor: Goran Katić
Published on 10.10.2007. 14:43
Fotografsko dokumentiranje rata započelo je ubrzo nakon izuma fotoaparata.
Unajmljen od izdavača Thomas Agnew & Sons i s vladinim dopuštenjem za fotografiranje, 1855., Englez Roger Fenton krenuo je na put s namjerom da snimi krimski rat. Po krimskim se ratnim područjima kretao vozilom punim fotografske opreme (unutra je smjestio pet fotoaparata, 700 staklenih ploča, kemikalije, peć, šator, alate, 36 kovčega, pa čak i krevet).
Roger Fenton smatra se prvim ratnim fotografom - snimio je oko 360 ratnih fotografija. Međutim, njegove su fotografije dale prilično iskrivljenu predodžbu o ratu jer prikazuju britanske oficire i vojnike u rovovima i šatorima, ali nema prikaza ratnih strahota ni kolere koja je tada harala ratištem.
Razlog za to je ograničenost fotoopreme (nemogućnost snimanja pri brzim ekspozicijama i njezina glomaznost). Zbog visokih temperatura kolodij koji se nanosi na ploče brzo se sušio, pa je Fenton mogao raditi samo od svitanja do 10 sati ujutro. Drugi je razlog izričita naredba izdavača i Britanske vlade da ne smije fotografirati prizore krvoprolića i mrtvih ljudi da se javnost ne bi uznemirila.
Titula prvog 'pravog' ratnog fotografa pripada Talijanu Féliceu Beatu, naturaliziranom Englezu koji je pratio mnoge sukobe, od Krimskog do Drugog opijumskog rata u Kini i ratova u Africi.
I dok Fenton nije fotografirao mrtve ljude i razaranja, Beato je čak postavljao scene za fotografiranje: nakon što su Britanci osvojili Secundre Bagh Palaču u Lucknowu, po dvorištu palače rasuo je gomilu ljudskih kostiju i fotografirao ih. Tabu prikazivanja „svojih“ mrtvih ostao je netaknut: kosti su pripadale neprijatelju koji je prikazan kao inferioran, poganski, nedostojan da ga se pokopa. Sličnu scenu fotografirao je u tvrđavi Taku u Kini, gdje je neprijateljske leševe fotografirao bez imalo grižnje savjesti.
Jedan od najvećih fotodokumentarnih fotografa je Mathew Brady koji je dokumentirao Američki građanski rat.
Procjenjuje se da je Američki građanski rat pratilo oko 1.500 fotografa, ali Mathew Brady je bio najpoznatiji. On nije samo snimao fotografije, nego je zaposlio i opremio 20-tak fotografa koji su snimili oko 30,000 negativa do 1865. godine. Bradyjeva je zamisao bila prodaja fotografija novinama i širokim masama.
Iako su ljudi cijenili njegov rad, nisu se htjeli podsjećati na rat i ratne strahote, pa je Brady financijski propao. U posao je investirao pravo bogatstvo, ali je 1870. godine morao proglasiti bankrot. Američki je Kongres 1875. godine njegove negative i fotografije otkupio za 25.000$, a pretpostavlja se da je Brady na snimanje potrošio oko 100,000$. Većina Bradyjeve kolekcije može se vidjeti u kongresnoj zgradi u Washingtonu.
Kao i prijašnji ratovi, i oni u Meksiku i na Krimu zabilježeni su na mnogobrojnim fotografijama. Količina fotografija američkog građanskog rata naznačila je da će budući ratni sukobi biti vrlo detaljno pokriveni, čineći press fotografe bitnim sudionicima svakog rata.
Izvori i bibliografija:
- Sve o fotografiranju i fotografiji – John Hedgecoe
- The Book Of Photography
Ako imate ispravke, nove informacije ili ste uočili pravopisne greške i tipfelere... javite nam! Ispunite forumlar i pošaljite nam. Vaša pomoć je dobro došla.
Zadnji komentari: