- Ovaj članak još nije preveden
Vrste filtera
Autor: Goran Katić
Published on 10.04.2010. 02:33
Filteri se mogu stavljati ispred objektiva fotoaparata ili videokamere ili ispred izvora svjetlosti (u ovom tekstu ćemo se baviti samo filterima koji se stavljaju na objektive). Efekt filtera je u oba slučaja jednak, s razlikom da će filter ispred objektiva jednoliko promijeniti boju cijelom svjetlu koje pada na scenu i onda preko objektiva učiniti isto na filmu ili senzoru, dok će filter ispred svjetlosnog izvora selektivno obojiti samo svjetlo koje dolazi od tog izvora.
Upotrebom filtera gubi se jedan dio svjetlosti za snimanje. Gubitak
svjetlosti nadoknađuje se produživanjem ekspozicije prema filter faktoru
koji daje proizvođač filtera. Osim produživanjem ekspozicije, kompenzirati možete
otvaranjem blende ili kombinirano, dijelom produživanjem
ekspozicije, a dijelom otvaranjem blende, ili
povećavanjem osjetljivosti senzora ili filma.
UV - bezbojan filter. Funkcija mu je zadržavanje ultraljubičastih zraka koje se pojavljuju na visinama iznad 1600m. No najčešće se koristi kao zaštitni filter na objektivu koji štiti od udaraca i prašine.
Skylight - također bezbojan filter koji se najčešće koristi kao zaštita prednje leće na objektivu. Napravljen je da sprečava upad dijela spektra plave boje i UV svjetla.
Upotreba pojedinih filtera u boji
Korekcijski filteri se koriste kad se želi zabilježiti boje u njihovom ispravnoj osvjetljenosti tj. djelomična korekcija bi značila da kod snimanja panorama, sprječavaju da plavi dijelovi scene (nebo) budu preosvjetljeni i zeleni dijelovi scene pretamni tj. podeksponirani. Odnosno za male korekture pri prevođenju raznobojnog subjekta u crno-bijele tonove, težeći da njihove svjetlost učinimo što sličnijima svjetlosti samog subjekta. Dok kontrast filteri služe iskrivljavanju pojedinih boja, odnosno posvjetljivanju ili potamnjivanju pojedinih tonova u cilju postizanja posebnih efekata.
Kod prijelaznih ili graduiranih (graduated) filtera boja postepeno blijedi ili prelaze iz jedne u drugu. Prijelazi isto tako mogu biti vrlo nagli ili vrlo postepeni.
Žuti filter:
Postoje različite gustoće ovog filtera. Tradicionalni izbor pri snimanju prirode tj. korekcije plave boje. Služi za pojačavanje kontrasta, prigušivanje plavetnila i za jače isticanje oblaka na nebu. Srednje i jače žuti filter koriste se i za snimanje snježnih motiva, jer pojačavaju "plave" sjene na snijegu koje bi inače bile presvijetlo registrirane na filmu il senzoru. Filter faktor kod takvih filtera je od 1 do 3 puta.
Svjetlo žuti filter:
Upotrebljavamo ga kad želimo istaknuti crvenu, zelenu i žutu boju, a prigušiti plavu i ljubičastu. Najbolje koristiti kod snimanja pejzaža s nebom i oblacima te za zimske snimke pri sunčanom svjetlu.
Žutozeleni filter:
Vrlo koristan kod snimanja s pankromatskim filmom. Kao i kod žutog
filtera, propušta svoje boje - žutu i zelenu, dok plavu, ljubičastu i
dio crvene boje čini tamnijima na fotografiji. Preporučuju se kod
snimanja jesenskih motiva.
Zeleni filter:
Propušta žutu i zelenu boju dok prigušuje plavu boju. Ovaj filter vam dobro dođe kod snimanja panorama u crno bijeloj tehnici, jer tonski razdvaja zelenu boju. Na crno-bijelo fotografiji, bez upotrebe zelenog filtera, šuma i trava bile bi sive boje bez ikakvih detalja. Filter faktor kod takvih filtera je od 1 do 5 puta.
Narančasti filter:
Registrira plavetnilo neba znatno tamnije jer prigušuje taj dio spektra
boja, dok su crvena i narančasta svjetlije na slici. Kod portreta
treba pripaziti jer koža, usne, te svijetlija kosa postaju blijeđe, a plave oči
jako tamne.
Crveni filter:
Djeluje još jače od narančastog. Plavo nebo i zelenilo čini još tamnijim. Pojačava kontraste u slici i ostavlja dojam snimanja na svjetlosti mjesečine. Kroz crveni filter možemo snimati samo na pankromatskom filmu, koji je osjetljiv i na crvenu boju.
Pri snimanju kroz crveni filter nastaje mala razlika u fokusu jer crvene zrake svojom valnom dužinom oštro ocrtavaju sliku iza sloja na filmu. Na nekim objektivima kraj oznake neizmjerno nalazi se crvena točkica ili oznaka"R" koja upozarava na tu razliku. Filter faktor je od 6 do 10 puta.
Dolazi u setu od tri pojedinačna filtera - crveni, zeleni i plavi. Svaki
propušta otprilike 1/3 vidljivog spektra. Najviše su se koristili
u začecima kolor fotografija kada se i miješanjem boja dobivala
kolor fotografija.
Polarizacijski filter
Upotrebljava se u crno-bijeloj i color fotografiji. Najviše se koristi kod snimanja panorama, smanjuje kontrast između neba i zemlje tj. velike razlike u otvoru blende. Služe za redukciju polariziranog svjetla (odraza u vodi, na staklu, većinom na reflejktirajućim površinama, ali ne na metalu itd.) i za kontrolu plavog neba kod filma u boji gdje se ne mogu upotrijebiti filteri u boji.
Korekcijski filteri
Filteri za korekciju temperature boje svjetla.
Služe za promjenu temperature boje svjetla, što je posebno važno za
kolor fotografiju. Današnji digitalni fotoaparati nude mogućnost
podešavanja temperature svjetla, no u doba negativa, postojale su samo dvije
vrste filmova - za umjetnu rasvjetu (3200 K) i za dnevno svjetlo (5600 K).
Osim toga postojali su i korekciji filteri, A (uravnoteženi na 3400K) i B
(uravnotežen za 3200 K) kad se koristio isti film za snimanje pod
umjetnim i na dnevnom svjetlu.
ND (Neutral Density) filter
Sivkasti filteri različitih gradacija, neutralno sive boje kojima se reducira ekspozicija bez ikakvog efekta na bilo koju boju zbog postizanja različitih efekata na fotografiji. Vrlo su korisni u kolor fotografiji kao i u crno bijeloj fotografiji.
U fotografskim dodacima za objektive postoje različiti filteri. Iako se
zbog česte upotrebe Photoshopa danas većina filtera manje
koristi, a nekad davno pri korištenju analognih fotoaparata koristio se i široki izbor
filtera. Bez obzira na danas modernu tehnologiju obrade fotografija nije na odmet znati karakteristike nekih filtera.
Filtere možete nabaviti:
Pogledajte još:


Zadnji komentari: