• POČETNA
  • VIJESTI
    • » događanja
  • FOTOSAJAM
  • ČLANCI
    • » enciklopedija
    • » foto savjeti
    • » fotopisi
    • » područja
    • » povijest
    • » vježbe
  • RECENZIJE
  • FORUM
  • GALERIJA
  • LINKOVI
  • Udruga
    • » marketing
    • » udruga
    • » kontakt
Drugi jezici:
  • Ovaj članak još nije preveden

>Početna >Enciklopedija

Kompozicija fotografije

Autor: Goran Katić

Published on 03.10.2007. 10:35

Kad fotografiramo cilj nam je svoja zapažanja okoline i predmeta učiniti što skladnijima i ljepšima. Zato bi trebali slijediti neke zakonitosti. Kao i priča, fotografija mora imati svoj početak i kraj. Kompozicija predstavlja skup zahtjeva koje fotografija mora ispunjavati sa slikovno-estetske strane. U fotografiji je neophodno i jedno i drugo za dobru tehničku izvedbu. Pod tim mislimo na ispravno eksponiranu fotografiju i skladan smještaj svega onoga čime gradimo fotografiju.

Zvuči pomalo neobično kada kažemo da gledamo okom, ali vidimo umom. Oko je samo posrednik i šalje informacije umu koji ih prima i prerađuje. U fazi gledanja ništa se ne može izmjeriti niti izvagati. Svi se dokazi mogu izvesti samo eksperimentalno, a činjenice smatrati
pretpostavkama. Tvrdnja da gledamo okom a vidimo umom bit će razumljivija ako se prisjetimo kako ne postoje dva čovjeka koja vide potpuno jednako.
Čak ako njihove oči u fizikalnom smislu savršeno funkcioniraju, ako se slike koje padaju na njihove retine savršeno podudaraju u prvoj fazi gledanja, ono što će se događati u drugoj fazi, gotovo sigurno neće biti isto.

Elemenata fotografije ima nekoliko, to su kontura, ton, boja, uzorak, tekstura i oblik, ali možemo još i dodati dubinu i perspektivu. U kompoziciji fotografije treba paziti na odnos prvog plana, srednje udaljenosti i pozadine. Fotografija je ploha u kojoj svaki njezin dio predstavlja veću ili manju vrijednost. Ta vrijednost je uvjetovana projekcijom pojedinih njezinih dijelova u naše oko, a u vezi je s našim raznim navikama, kao što su navike čitanja slijeva na desno, pisanja desnom rukom. Zbog tih navika naš pogled gotovo mehanički "čita" fotografiju s lijeva nadesno.

Vrijednosti dijelova plohe:

Slika 1.

Razdijelimo li fotografiju na dvije polovice, strana A se uvijek smatra vrjednijim dijelom nego strana B.

Slika 2.

Ako razdijelimo sliku i po širini, opet će desna strana biti vrjednija od lijeve. Donji lijevi kut slike se smatra najslabijim mjestom u slici.

Područje interesa fotografije

Dok promatramo fotografiju a kako nam pogled ne bi lutao i da ga razni smjerovi ne bi vodili amo-tamo, važno je fotografiju uskladiti i odabrati središnju točku ili točku interesa fotografije. Svi smjerovi i tonovi trebali bi pomoći pogledu da dođe do te točke - u kojoj senalazi ono što je u motivu najvažnije.

Važnost izreza fotografije

U trenutku fotografiranja treba biti koncentriran na motiv koji će obuhvatiti snimka. U tražilu kamere točno se vidi sve što će biti zahvaćeno u snimak, a i tu započinje prvi dio kompozicije fotografije. Negativ neka bude po mogućnosti popunjen u čitavom formatu da kasnije ne moramo vaditi mali dio fotografije. Mnoge fotografije su nezanimljive upravo zbog zasićenosti nevažnim u kadru pa se događa da se motiv izgubio u fotografiji, pa je i fotografija izgubila smisao tj. priču. Dobra fotografija nikad nema dva motiva, jer ako kompliciramo priču, gledatelj neće shvatiti bit fotografije.

 

Efekt fotografije bit će veći ako se držimo jednostavnog cilja: za jednu fotografiju - jedan motiv.

Točka i kut snimanja

Riječ je o mjestu na kojem se u trenutku snimanja nalazi kamera. Točka i kut snimanja ovise u prvom redu o vrsti motiva. Kut snimanja ili kako ga nazivaju u filmskoj umjetnosti "rakurs", predstavlja smjer optičke osi objektiva tj. nagib kamere. Ona po pravilu treba stajati vodoravno ali njome se može snimati u svim pravcima. Odozgo prema dolje ili odozgo prema gore, čime i nastaju različita djelovanja u fotografiji. Smjer optičke osi daje "perspektivne poglede" koje dijelimo prema visini kamere i smjeru optičke osi na žablju, očnu i ptičju perspektivu.

Isticanje važnog

Svaki motiv – bilo da se radi o portretu, predmetu ili dijelu nekog stroja - treba lijepo smjestiti u plohu fotografije, i uz to na neki način istaknuti ono što je najvažnije u toj cjelini. U umjetničkoj fotografiji, kad želimo nešto posebno istaknuti, jednolična oštrina može biti samo smetnja jer gubimo točku interesa.

U mnogim situacijama pozadine smetaju, jer svojim šarenilom ili strukturom privlače pogled i umanjuju utjecaj glavnog motiva. Zato nam pomaže dubinska oštrina. Uloga pozadine u fotografiji samo je dekorativne naravi, ona ima samo sporednu ulogu i služi kao nadopuna glavnom motivu. Kako bi privukli pogled na glavni dio fotografije, može vam poslužiti nekoliko savjeta:

  1. Najsvjetliji dijelovi privlače pažnju. Ako je cijela fotografija vrlo svjetla, onda će najtamniji dio privući pogled
  2. Kontrast objekta
  3. Veličina objekta
  4. Oblik objekta, na primjer kugla među kockama.
  5. Oštrina objekta
  6. Boja objekta

Vidi još:

  • Fotografski aparati
  • Objektivi
  • Vrste planova
  • Svjetlo
  • Ekspozicija ili blenda?
  • Rad sa bljeskalicom (flashom)
  • Bljeskalica i vrlo duga ekspozicija

Ostavite komentar


Zadnji komentari:

Nema komentara

Ako imate ispravke, nove informacije ili ste uočili pravopisne greške i tipfelere... javite nam! Ispunite forumlar i pošaljite nam. Vaša pomoć je dobro došla.



Ako ste izgubili lozinku kliknite ovdje!
User
  • New Image
  • Login
  • Registracija
-
 

Autorska prava © 2005-2010. Svijetfotografije.com. Sva prava pridržana. Reproduciranje, prijenos, distribucija ili spremanje dijela ili cjeline sadržaja u bilo kojem obliku prije pisanog dopuštenja, zabranjeno je. Svi zaštitni znaci ili trgovački nazivi su vlasništvo njihovih vlasnika. Stranice je najbolje gledati u FireFoxu, Internet Explorer 6+, Netscape 7+, ili Opera 8 u rezoluciji 1024 x 768 na više.