- Ovaj članak još nije preveden
Kompozicija fotografije
Autor: Goran Katić
Published on 03.10.2007. 10:35
Kad fotografiramo cilj nam je svoja zapažanja okoline i predmeta učiniti što
skladnijima i ljepšima. Zato bi trebali slijediti neke zakonitosti.
Kao i priča, fotografija mora imati svoj početak i kraj.
Kompozicija predstavlja skup zahtjeva koje fotografija mora ispunjavati sa slikovno-estetske
strane.
U fotografiji je neophodno i jedno i drugo za dobru tehničku izvedbu. Pod tim
mislimo na ispravno eksponiranu fotografiju i skladan smještaj svega onoga čime
gradimo fotografiju.
Zvuči pomalo neobično kada kažemo da gledamo okom, ali vidimo umom. Oko je samo posrednik i šalje informacije umu koji ih prima i prerađuje. U fazi gledanja ništa se ne može izmjeriti niti izvagati. Svi se dokazi mogu izvesti samo eksperimentalno, a činjenice smatrati
pretpostavkama. Tvrdnja da gledamo okom a vidimo umom bit će razumljivija ako se prisjetimo kako ne postoje dva čovjeka koja vide potpuno jednako.
Čak ako njihove oči u fizikalnom smislu savršeno funkcioniraju, ako se slike koje padaju na njihove retine savršeno podudaraju u prvoj fazi gledanja, ono što će se događati u drugoj fazi, gotovo sigurno neće biti isto.
Elemenata fotografije ima nekoliko, to su kontura, ton, boja, uzorak, tekstura i oblik, ali možemo još i dodati dubinu i perspektivu. U kompoziciji fotografije treba paziti na odnos prvog plana, srednje udaljenosti i pozadine. Fotografija je ploha u kojoj svaki njezin dio predstavlja veću ili manju vrijednost. Ta vrijednost je uvjetovana projekcijom pojedinih njezinih dijelova u naše oko, a u vezi je s našim raznim navikama, kao što su navike čitanja slijeva na desno, pisanja desnom rukom. Zbog tih navika naš pogled gotovo mehanički "čita" fotografiju s lijeva nadesno.
Vrijednosti dijelova plohe:
![]() |
![]() |
| Slika 1.
Razdijelimo li fotografiju na dvije polovice, strana A se uvijek smatra vrjednijim dijelom nego strana B. |
Slika 2.
Ako razdijelimo sliku i po širini, opet će desna strana biti vrjednija od lijeve. Donji lijevi kut slike se smatra najslabijim mjestom u slici. |
Područje interesa fotografije
Dok promatramo fotografiju a kako nam pogled ne bi lutao i da ga razni smjerovi ne bi vodili amo-tamo, važno je fotografiju uskladiti i odabrati središnju točku ili točku interesa fotografije. Svi smjerovi i tonovi trebali bi pomoći pogledu da dođe do te točke - u kojoj senalazi ono što je u motivu najvažnije.
![]() |
![]() |
![]() |
Važnost izreza fotografije
U trenutku fotografiranja treba biti koncentriran na motiv koji će obuhvatiti snimka. U tražilu kamere točno se vidi sve što će biti zahvaćeno u snimak, a i tu započinje prvi dio kompozicije fotografije. Negativ neka bude po mogućnosti popunjen u čitavom formatu da kasnije ne moramo vaditi mali dio fotografije. Mnoge fotografije su nezanimljive upravo zbog zasićenosti nevažnim u kadru pa se događa da se motiv izgubio u fotografiji, pa je i fotografija izgubila smisao tj. priču. Dobra fotografija nikad nema dva motiva, jer ako kompliciramo priču, gledatelj neće shvatiti bit fotografije.
Efekt fotografije bit će veći ako se držimo jednostavnog cilja: za jednu fotografiju - jedan motiv.



Točka i kut snimanja
Riječ je o mjestu na kojem se u trenutku snimanja nalazi kamera. Točka i kut snimanja ovise u prvom redu o vrsti motiva. Kut snimanja ili kako ga nazivaju u filmskoj umjetnosti "rakurs", predstavlja smjer optičke osi objektiva tj. nagib kamere. Ona po pravilu treba stajati vodoravno ali njome se može snimati u svim pravcima. Odozgo prema dolje ili odozgo prema gore, čime i nastaju različita djelovanja u fotografiji. Smjer optičke osi daje "perspektivne poglede" koje dijelimo prema visini kamere i smjeru optičke osi na žablju, očnu i ptičju perspektivu.
Isticanje važnog
Svaki motiv – bilo da se radi o portretu, predmetu ili dijelu nekog stroja -
treba lijepo smjestiti u plohu fotografije, i uz to na neki način istaknuti ono
što je najvažnije u toj cjelini.
U umjetničkoj fotografiji, kad želimo nešto posebno istaknuti, jednolična
oštrina može biti samo smetnja jer gubimo točku interesa.
U mnogim situacijama pozadine smetaju, jer svojim šarenilom ili strukturom
privlače pogled i umanjuju utjecaj glavnog motiva. Zato nam pomaže dubinska
oštrina.
Uloga pozadine u fotografiji samo je dekorativne naravi, ona ima samo sporednu
ulogu i služi kao nadopuna glavnom motivu. Kako bi privukli pogled na glavni dio fotografije, može vam poslužiti nekoliko savjeta:
- Najsvjetliji dijelovi privlače pažnju. Ako je cijela fotografija vrlo svjetla, onda će najtamniji dio privući pogled
- Kontrast objekta
- Veličina objekta
- Oblik objekta, na primjer kugla među kockama.
- Oštrina objekta
- Boja objekta

Vidi još:
- Fotografski aparati
- Objektivi
- Vrste planova
- Svjetlo
- Ekspozicija ili blenda?
- Rad sa bljeskalicom (flashom)
- Bljeskalica i vrlo duga ekspozicija





Zadnji komentari: