- Ovaj članak još nije preveden
Dubinska oštrina
Autor: Goran Katić
Published on 30.09.2007. 11:09
Kad fotografiramo za časopise ili čak za foto natječaje, očekuje se od fotografa ili fotoamatera da napravi savršeno oštre fotografije. Tu naravno ne mislim na neoštre fotografije koje su nastale namjerno, radi osjećaja pokreta ili drugih likovnih izražaja. Na žalost prvo što se na fotografiji uoči je oštrina tek onda kompozicija, boje, osvjetljenje...
Dubinska oštrina ovisi o formatu na koji se snima, o žarišnoj duljini i relativnom otvoru.
Što su veći format, žarište i relativni otvor, to je dubinska oštrina manja i obratno.
Područjem dubinska oštrine nazivamo udaljenost između najbliže i najudaljenije točke trodimenzionalnog objekta unutar kojih je fotografija prihvatljivo oštra. Kao vodič kroz lakše shvaćanje,može poslužiti pravilo da se područje dubinske oštrine prostire 1/3 ispred objekta i 2/3 iza objekta koji je izoštren. Fotografija snimljena pri otvoru blende f:16 imat će veće područje dubinske oštrine nego fotografija snimljena otvorom blende f:2.8. Međutim, oštrinu u dubinu ne trebamo uvijek.Ako snimamo portrete ili objekte koje želimo istaknuti, nije potrebna velika dubinska oštrina, jer nam je važno da objekt snimanja kojeg prikazujemo bude oštar.
Dok je u reklamnim i arhitektonskim područjima bitna velika dubinska oštrina. Ono što se nalazi u pozadini iza objekta snimanja možemo ostaviti u neoštrini. Oštrina u fotografiji privlači pogled, ali i neoštrina je vrlo upotrebljiv i kreativan element, s kojim u fotografiji prikazujemo dosta osjećaja i psiholoških stanja (pokret, brzinu, napetost, dramatičnost).
Dubinsku oštrinu određuju tri faktora:
- blenda ili zaslon
- namještena udaljenost
- žarišna duljina objektiva
 |
 |
| f:5.6 | f:2.8 |
Vidite i na fotografiji koliko je drukčija kad je snimljena sa različitim blendama.
Vidi još:
Partneri
Usporedi.hr • Fotosvijet d.o.o. • Goran Katić photography
Zadnji komentari: